Dopunama zakona vladi ŽP omogućeno davanje poljoprivrednog zemljišta u koncesije: Oporba optužuje vladajuće da se radi o političkom pogodovanju te otimačini zemlje

Na zadnjoj sjednici skupštine Županije Posavske održanoj 29.12.2017 godine, s većinom od 11 glasova usvojene su dopune zakona o koncesijama. Na prijašnji tekst zakona, dodana su tri nova stavka, a cilj dopuna je omogućiti davanje u koncesiju zemljišta nad kojim nisu riješeni zemljišno – knjižni odnosi.




– Iznimno nakon utvrđenog javnog interesa, Vlada može donijeti odluku o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države na kojem zemljišno knjižno stanje nije uređeno. U tom slučaju koncesionar je dužan i ovlašten izvršiti usklađivane zemljišno knjižnog stanja o vlastitom trošku u roku od tri godine od dana uvođenja u posjed, a naknada na koncesiju mu se umanjuje razmjerno troškovima usklađivanja zemljišno – knjižnog stanja, glasi stavak četiri koji omogućava davanje zemljišta u koncesije. ( Cijelu dopunu zakona i obrazloženje možete preuzeti klikom OVDJE)

 

Ministar Brkić obrazložio zakon

Ministar poljoprivrede vlade Županije Posavske Mato Brkić pred skupštinom ŽP je predstavio dopunu zakona, te je branio zakon tvrdeći kako će davanje zemljišta u koncesiju, ( oko 10 posto ukupno obradive površine u ŽP ), dovesti do porasta poljoprivredne proizvodnje te do porasta proračunskih prihoda za nekih 300 do 500 tisuća maraka. Također, Ministar je rekao da će ovim zakonom vlada na raspolaganje dobiti i korištenje zemljišta koje se vodi kao vodno dobro, ( livade, bare, šume ), što je negdje oko 3 tisuće hektara zemljišta, čija upotreba prema ministru do sada nije bila adekvatno regulirana.

 

Oporba nezadovoljna

Oporbeni zastupnici, posebice oni iz Odžaka,( tvrde da se zakon odnosi samo na Odžačku zemlju ), oštru su se obrušili na vladajuće i na sam prijedlog dopune zakona. Najavili su da će dopunu zakona poslati ustavnom sudu na razmatranje jer smatraju da je dopuna zakona neustavna.
Dopunu zakona prvi je kritizirao zastupnik Tomo Jurkić, ( Posavska stranka ), tvrdeći da je zakon protivan Federalnom zakonu o koncesijama, ta da je dopuna članka 6 kontradiktorna članku 5.
Puno žešći u kritiki bio je zastupnik Drago Zečević,( HDZ 1990 ), koji je ustvrdio da ovo nije dopuna zakona već obična ludost. Zečević je otvoreno kazao da se radi o političkom pogodovanju te da će sva zemlja otići u koncesiju jednoj firmi i to na rok od 30 -40 godina. Prema Zečeviću radi se o obradivoj zemlji koju ljudi rade, a ovaj zakon je otimačina poljoprivredne zemlje. Zečević je zbog ove dopune zakona ustvrdio da su HDZ-ovci gori od komunista.
U daljnjem govoru Zečević se osvrnuo i na rad Državnog aparata, posebice Ministarstva poljoprivrede zapitavši se što radi svi ti ljudi u administraciji i zašto do sada nije riješeno zemljišno – knjižno stanje poljoprivredne zemlje.




Uz Zečevića i drugi zastupnici su kritizirali predloženi zakon, dok su ga iz HDZ-a branili. Skupštinski raspravu glede prijedloga zakona možete poslušati na slijedećem LINKU ( rasprava o dopuni zakona o koncesijama je 4 dio zvučnog zapisa ).


Objektivno, dopuna zakona otvara puno pitanja?

U raspravi o dopuni zakona otvoreno je nekoliko tema glede dopune zakona.
1. Da li je zakon o skladu s Federalnim zakonom, ( o tome odlučuje ustavni sud ),
2. Da li Vlada stvarno želi pogodovati nekoj firmi i dati joj poljoprivrednu zemlju u koncesiju?
3. Zašto zemljišno – knjižni odnosi na poljoprivrednom zemljištu do sada nisu riješeni?
4. Zašto su dopune zakona donesene iznenada bez medijske najave u razdoblju Božičnih i Novogodišnjih blagdana?

Kao što vidimo pitanje je puno. Ostaje nam da pratimo što će vlada ŽP dalje poduzeti, odnosno kakav će pravilnik donijeti glede uvjeta i načina davanja zemljišta u koncesiju, kada će raspisati natječaj za dodjelu zemljišta, koji će biti uvjeti za dobivanje zemljišta te na kraju tko će dobiti koncesiju nad zemljištem.

Također ostaje da vidimo što će poduzeti Ustavni sud ukoliko oporbeni zastupnici budu tražili, ( što su na sjednici najavili ), da se ustavni sud izjasni da li je dopuna u skladu s zakonom i ustavom.

Autor: Mario Pejić