Zavod za javno zdravstvo FBIH izdao preporuke za zaštitu od visokih temperatura: Pogledajte na što treba obratiti pažnju

Zavod za javno zdravstvo FBiH izdao je priopćenje vezano za zaštitu od visokih temperatura: Priopćenje zavoda u nastavku prenosimo u cijelosti.

-Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stupnjeva Celzijevih, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude.

 

Ne izlažite se suncu nepotrebno!
Tijekom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

 

Što ako morate na sunce?
Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.



Zaštitite kožu i oči!
Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tijekom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.

 

Povećajte unos vode!
Bez obzira na stupanj aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam liječnik ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

 

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!
Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito više manjih obroka. Obvezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića, a osobito ne alkohol.

 

Osobitu pažnju posvetite novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama!
Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima.
Zaštitite ih kremama sa najjačim zaštitnim faktorom.
Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.
Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, osobito kronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom.
Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.

 

Lijekovi i sunce?
Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i deodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja.
Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet liječnika, odnosno ljekarnika.

 

Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga:
Ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice
Nosite laganu odjeću od prirodnih materijala- pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape.
Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima.
Imajte uz sebe flašu vode, a hranu sa neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite.
Kronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju.
Ukoliko ste u prilici da se kupate u moru, jezeru itd. ne skačite pregrijani u vodu, osobito ne nakon objeda.

 

Pozor glede korištenja automobila!
Preporuča se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stupnjeva, ako su na suncu.
Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu.
Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika.
Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom autu, osobito djecu i starije osobe.

 

Kada posumnjati na sunčanicu i što poduzeti?
Najblaži oblik simptoma je omaglica ili vrtoglavica.
Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima.
Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite liječnika.
Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu.
Tijekom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom.

 

Izvor: http://www.zzjzfbih.ba/