Sve češće se dešava da ljudi koji su se dočepali posla u nekoj evropskoj državi, prije odlaska bukvalno rasprodaju sve što ovdje imaju, pokupe porodicu i pravac inostranstvo.
To je više nego jasan pokazatelj da građani Srpske i BiH odlaze u jednom pravcu, odnosno da ne namjeravaju da se ikad vrate na ove prostore.
Nije rijedak slučaj i da članovi uže familije onih koji su otišli, uz njihovu pomoć, na identičan način raskrste sa svojim dosadašnjim životima, takođe sa željom i namjerom da zauvijek ostanu u inostranstvu.
Naime, kada se zakotrljao talas migracija sa ovih prostora, ljudi su najprije odlazili sporadično i uglavnom pojedinačno, dok su njihove porodice ostajale u RS. Onda je sve više zaživljavala praksa spajanja porodica, ali većini onih koji su otišli ni na pamet nije padalo da prodaju kuće i stanove. Za razliku od tih ne tako dalekih vremena, danas se sve češće dešava da ljudi koji su s porodicama započeli novi život u nekoj evropskoj državi povlače upravo ovakav potez.
Vitomir S. iz Banjaluke je, tako, prije nekoliko mjeseci prodao kuću u jednom prigradskom banjalučkom naselju.
– U Njemačku sam otišao prije nepune dvije godine. Prvo je otišla supruga koja je medicinski radnik, a nakon nje smo otišli djeca i ja. Lijepo smo se snašli u Menhengladbahu i prije nešto više od pola godine riješili smo da prodamo kuću u Banjaluci u koju sam sa roditeljima došao kao izbjeglica 1995. godine. Jednostavno, ne namjeravamo da se vraćamo na ove prostore. Imam tri sina i moram da mislim da njihovo bolje sutra. Takođe, mnogi ljudi koje znamo već su uradili isto ili to planiraju, zbog čega je za očekivati sve masovnija iseljavanja cijelih porodica – ističe naš sagovornik.
Ovakav scenario, kako upozoravaju ekonomisti i demografi, ne pogoršava samo demografsku sliku u RS i BiH, nego se odražava i na cjelokupnu domaću ekonomiju. Najveći potresi trenutno su prisutni na tržištu rada.
Demograf Stevo Pašalić naglašava da je prva posljedica pomenutog trenda smanjivanje broja stanovnika.
– I to ne samo onih koji odlaze, jer oni sobom nose i buduća rađanja. To najdirektnije utiče na promjenu strukture stanovništva i to kako njihovih kvalitativnih, odnosno brojnih obilježja, tako i kvantitativnih. Naime, sad uglavnom odlaze mlađi i obrazovaniji ljudi koji su u reproduktivnom dobu. To znači da nam se smanjuje mlađi kontigent što će uticati na smanjenje rađanja u budućnosti – kaže Pašalić.
Prema njegovim riječima, glavna ekonomska posljedica masovnog odlaska ljudi je nedostatak radne snage, koji već sada predstavlja značajan problem.
– Odlaze nam ljudi koji su u zenitu ne samo reproduktivne, nego i radne snage. Činjenica je da se mnogi prostori prazne, odnosno da na njima uglavnom ostaju stariji ljudi, tako da više nećemo moći da ih revitalizujemo – ističe Pašalić.
Ekonomisti takođe upozoravaju na brojne posljedice velikog odlaska našeg stanovništva u Evropu.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS „Svot“, kaže da naše firme, zbog nedostatka radne snage, već ne mogu da proizvedu potrebne količine proizvoda ili da daju očekivani obim usluga.
– To sobom nosi smanjenje naplate poreza, lošije punjenje fondova, smanjenje potrošnje, smanjenje prihoda od direktnih i indirektnih poreza. Trend masovnog odlaska mogla bi da ublaži veća mogućnost zapošljavanja i veća primanja, kako bi ljudi mogli da zadovolje svoje životne potrebe. Međutim, jasno je da naša privreda ne može da se nosi s privredama država Zapadne Evrope u koje naši ljudi uglavnom odlaze, pa je ovaj trend teško okrenuti u našu korist. Takođe, u prilog nam ne ide ni demografska situacija u ovim državama, koje imaju hroničan nedostatak radne snage. To znači više prostora za naše radnike, odnosno, povećanje broja onih koji će napustiti ove prostore – naglašava Grabovac.
Odlaze mahom mladi
BiH bi, pod pretpostavkom da aktuelni trend rasta migracija bude nastavljen, u naredne tri godine moglo da napusti oko 210.000 ljudi. To je navedeno u dokumentu Analiza i projekcije tržišta rada u RS 2019-2022, koji je uradila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada.
Samo Srpska će do 2022. imati za oko 35.000 manje djece do 15 godina, prije svega zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija. To će uticati na smanjenje radne snage i lјudskog kapitala u zemlјi. Prema nekim procjenama, BiH je godišnje u prosjeku napuštalo najmanje 50.000 njenih građana, a neviđeni kolaps na domaćem tržištu rada mogao bi da se desi za nepunu godinu, kada će u Njemačkoj na snagu stupiti zakon koji će pojednostaviti i ubrzati procedure odlaska.
A BiH je samo od početka ove godine napustilo čak 30.000 građana, mahom mlađih ljudi.
Preuzeto sa: infosrpska.ba
