Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) predstavio je rezultate Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2017. godinu, kojim svake godine Transparency International rangira zemlje širom svijeta u odnosu na percipirani nivo korupcije u javnom sektoru.
Bosna i Hercegovina je ove godine dobila ocjenu 38, na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najviši nivo percipirane korupcije, dok 100 predstavlja najniži nivo korupcije, i nalazi se na 91. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u istraživanje. BiH poziciju na listi CPI dijeli sa Albanijom, Gvajanom, Šri Lankom i Istočnim Timorom.
Poredeći rezultate u posljednjih šest godina, gdje se ocjene kreću od 42 za 2012. i 2013., što je bila najveća ocjena u ovom periodu, do 38 za 2015. i 2017., vidljivo je da BiH ne samo da nije napravila nikakav napredak, već bilježi nazadak.
Kada je u pitanju regija Zapadnog Balkana, BiH se i dalje nalazi ispod Hrvatske (ocjena 49 i 57. mjesto), Crne Gore (ocjena 46 i 64. mjesto), Srbije (ocjena 41 i 77. mjesto) i Kosova (ocjena 39 i 85. mjesto), dok je ispod BiH Makedonija, koja je najviše nazadovala u regionu (nalazi se na 107. mjestu, sa ocjenom 35).
Ovogodišnji CPI pokazuje zabrinjavajuću činjenicu da uprkos sve većem fokusu koji se u svijetu stavlja na borbu protiv korupcije, veliki broj zemalja, uključujući i BiH, je prespor u svojim naporima, a u posljednjih 6 godina nije napravilo nikakav napredak.
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Odbora direktora TI BiH, istakao je da eskalacija problema korupcije predstavlja tempiranu bombu za zemlju. „Razarajuće posljedice korupcije imamo priliku da gledamo svaki dan – masovan egzodus građana BiH iz zemlje, jer ne mogu da dobiju priliku za zapošljavanje u zemlji zbog klijentelističkih zapošljavanja, nekažnjeno otuđivanje milionskih iznosa budžetskih sredstava samo su najvidljivije od njih. Isto tako ne postoji institucija koja nije devestirana zbog političke kontrole, što izglede za uspješniju borbu protiv korupcije stavlja u veoma udaljenu perspektivu.“
TI BiH je na prezentaciji naglasio da ohrabrenje i svojevrsnu priliku predstavlja nova strategije Evropske Unije za Zapadni Balkan, koja na nedvosmislen način kao ključni problem ističe zarobljenost države od strane političke elite, a uspostavu vladavine prava kao najvažniji prioritet.
Preuzeto sa: ti-bih.org
