Najveći pad zabilježen je u Federaciji BiH, gdje je do 15 sati glasalo 24,78 posto birača, naspram 33,62 posto prije četiri godine (-8,84 p.p.). U Republici Srpskoj izlaznost je 31,62 posto, u odnosu na 39,02 posto 2022. (-7,39 p.p.). U Brčko distriktu glasalo je 24,62 posto birača, što je 5,61 p.p. manje nego 2022. (30,23 posto).
U Kantonu Sarajevo do 15 sati glasalo je 24,31 posto birača, naspram 35,77 posto u isto vrijeme 2022., što je pad od 11,46 procentnih poena i više od prosjeka u Federaciji BiH (-8,84 p.p.). Do 15 sati glasalo je oko 103.600 od nešto više od 426.000 upisanih birača, dok ih je prije četiri godine bilo oko 147.000. Najveći pad zabilježen je u Starom Gradu, gdje je izlaznost sa 36,85 pala na 21,50 posto, a slijede Vogošća (sa 38,75 na 25,20 posto) i Trnovo (sa 53,94 na 40,41 posto). Najmanji pad, ali i dalje gotovo deset procentnih poena, bilježi Hadžići (sa 37,04 na 27,15 posto). Najniža izlaznost u kantonu je u Starom Gradu (21,50 posto) i Centru (22,73 posto).
Od 148 općina i gradova koji se mogu porediti, izlaznost je niža u njih 146. U 37 jedinica pad je veći od 10 procentnih poena. Veća izlaznost nego 2022. zabilježena je samo u Šamcu (33,57 naspram 32,54 posto) i Pelagićevu (31,36 naspram 30,17 posto), u oba slučaja za nešto više od jedan procentni poen.
Među većim sredinama, pad bilježi i Banja Luka (sa 42,75 na 33,37 posto) i Zenica (sa 34,94 na 25,93 posto).
Najveći pad među svim jedinicama bilježi Istočni Drvar (sa 60,62 na 21,81 posto), no riječ je o općini sa svega 188 upisanih birača, pa su tamošnje promjene statistički osjetljive na mali broj glasova.
Najniža izlaznost do 15 sati zabilježena je u Dobretićima (11,09 posto), Sanskom Mostu (14,67), Ključu (16,09), Bihaću (17,79) i Rudom (17,88). Na suprotnoj strani su Kalinovik (51,83 posto), Istočni Stari Grad (50,37) i Trnovo u RS (46,99).
Odgovori