Prema podacima središnjeg izbornog povjerenstva odaziv na lokalnim izborima nedavno održanim u Orašju bio je tek 33 posto. Sličan odaziv imala je i općina Odžak, dok je u općini Domaljavac – Šamac odaziv bio tek 27 posto.
Odaziv od 33 posto je jako nizak i zapravo nigdje u Europi se ne dešavaju izbori s tako niskim odazivom. U Orašju se odaziv od 33 posto dogodio, ali samo na papiru, jer je stvarni odaziv bio oko 50 posto, čak možda i viši.
Naime prema podacima središnjeg izbornog povjerenstva za izbore u Orašju registrirano je 17436 birača, a to bi značilo da trenutno u općini Orašje živi 17436 punoljetnih osoba.
Svatko tko živi u Orašju zna da to nije istina. Riječ je o tome da se mještani općine Orašje iseljavaju iz općine, ali ne odjavljuju svoja prebivališta. Svi ti koji nisu odjavili svoje prebivalište na papiru se vode kao da žive u općini Orašje, te se stoga oni nalaze na biračkom popisu. Otuda 17 436 birača.
Realno, od tih 17 tisuća minimalno 5 tisuća stvarno živi u inozemstvu i ne može sudjelovati na izborima. Oduzmemo li tih pet tisuća dolazimo do brojke od oko 12 tisuća, ( to je realniji broj ) i činjenice da je na izbore izašlo 5768 birača, što svodi odaziv na oko 50 posto. Odaziv može biti i veći, zato što je nemoguće točno procijeniti koliko ljudi stvarno živi u općini Orašje.
Na razini BiH odaziv je bio 50 posto, a na razini FBIH 47 posto registriranih birača. I na razini FBIH te BiH stvarni odaziv je bio veći, ali ne u tolikoj mjeri kao u Orašju. Uzmemo li da je u općini Orašje odaziv bio isti kao na razini FBIH doći ćemo do toga da u općini Orašje živi nešto više od 11 tiusća punoljetnih osoba.
Dakle, onih na papiru 33 posto, je stvarno oko 50 posto ili više. Praksa malog odaziva na papiru će se nastaviti. Na idućim izborima možemo očekivati još manji odaziv, negdje na razini 25 posto. To znači da ćemo doći u situaciju da će biti više iseljenih, a ne odjavljenih, nego li onih kojih stvarno žive u Orašju.
Autor: Mario Pejić
