Žalbeni postupak u predmetu Mato Baotić: Tužiteljstvo traži veću kaznu, a obrana puštanje Baotića na slobodu

Tužiteljstvo BiH i obrana su iznijeli žalbe na nepravomoćnu presudu kojom je Mato Baotić osuđen na deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Orašja, prenosi detektor. ba

Državno tužiteljstvo je uložilo žalbu na visinu kazne, tražeći da se prvostupanjska presuda preinači i izrekne duža kazna zatvora. S druge strane, obrana Baotića se žalila zbog povrede krivičnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zatraživši da se presuda promijeni i njihov branjenik oslobodi ili obnovi suđenje.

Milanko Kajganić, tužitelj tužiteljstva BiH, kazao je da je jedan od propusta prvostupanjskog vijeća nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i to u točkama za koje je optuženi oslobođen.

“Časni sude, smatramo da prvostupanjsko vijeće tokom donošenja presude nije uzelo u obzir stanje oštećenih lica. Pogrešno se navodi da radnje nisu izazvale posljedice, jer oštećeni su bili u jako teškom psihičkom i fizičkom stanju, svakodnevno zlostavljani”, objasnio je tužilac Kajganić.




Irena Pehar, braniteljica Baotića, rekla je kako smatra da je povrijeđeno pravo na obranu jer prvostupanjsko vijeće nije dozvolilo da se izvrši vještačenje i utvrdi očinstvo.

“Oštećena Marija Tunde-Benković je izjavila da je ostala u drugom stanju nakon što su je silovali Pero Vincetić i Mato Baotić, nakon čega je izvršila abortus. Mi smo tražili da se izvrši vještačenje, te utvrdi očinstvo iz abortiranog tkiva, međutim Sud BiH to nikada nije odobrio, niti je dao obrazloženje za to”, kazala je braniteljica Pehar.

Osvrnula se i na odluku prvostupanjskog  vijeća po kojoj su djelomično usvojeni imovinskopravni zahtjevi oštećenih, te naloženo Baotiću da Tunde-Benković isplati 20.000, S-4 15.000, a S-5 25.000 konvertibilnih maraka na ime duševne boli i patnje, rekavši da se ovdje radi o ogromnim iznosima koje ne treba da plati samo jedna osoba.

“Na kraju, želim samo da kažem da su sve ove radnje, koje se mom branjeniku stavljaju na teret, izmišljene i za njih ne postoji niti jedan dokaz. To je razlog i što Baotić nikada nije izrazio kajanje – jer čovjek ne može da se kaje za nešto što nije kriv”, naglasila je Pehar.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom u prosincu  2016. osudio Matu Baotića na deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen na području Orašja.

Baotić je proglašen krivim da je, kao komandir drugog odjela Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), silovao Mariju Tunde-Benković te zaštićene svjedokinje S-4 i S-5, kao i da je maltretirao Jovana Cvijanovića dok je bio zatvoren u Osnovnoj školi u Donjoj Mahali (opština Orašje) i to udarajući ga “metalnim lancem za pse”.

Žalbeno vijeće će odluku o žalbama donijeti naknadno.

Izvor: http://detektor.ba/